Najnovije istraživanje Ipsos Pulsa pokazuje da pedeset posto ispitanika ne odobrava rad predsjednice Republike, dok predsjednicu podržava 40 posto. U istom razdoblju svog mandata, bivši predsjednik Ivo Josipović imao je potporu 72 posto ispitanika, dok ga nije podržavalo 21 posto. Ivo Josipović bio je, dakle, punih tridesetak posto jači od Kolinde Grabar Kitarović, premda je njegov mandat bio obilježen mnogo težim okolnostima.
Ekonomski gledajući, Hrvatskoj je prije četiri godine išlo bitno lošije nego danas. Politički gledajući, doktor Josipović bio je izložen permanentnim udarima HDZ-a i protagonista konzervativne revolucije, koji su ga neprekidno ozloglašavali kao Jugoslavena, komunista i izdajnika nacionalnih interesa. Pa ipak, Josipovićeve su brojke bile toliko uvjerljivije od brojki gospođe Grabar Kitarović da je predsjednici sasvim sigurno nelagodno, kad se suočava s rezultatima istraživanja javnog mišljenja.
NERAZUMLJIVO ZA KOJE SE VRIJEDNOSTI ZALAŽE
Među bezbroj razloga predsjedničine nepopularnosti, lako je izdvojiti one najznačajnije. Prvi je političke naravi. Kolinda Grabar Kitarović prva je predsjednica Republike, koja nema baš nikakvu političku ni ideološku agendu. I nakon tri ili četiri godine njenog pojavljivanja u visokoj politici, potpuno je nerazumljivo za koje se ona vrijednosti zalaže, i kakvu bi politiku Hrvatska trebala provoditi u bilo kojem važnom segmentu.
Kolinda Grabar Kitarović kaže da je demokršćanka. Pa što? I Angela Merkel je demokršćanka, koja je, međutim, pustila milijun izbjeglica u Njemačku, dok neki drugi demokršćanski europski lideri nisu ni htjeli čuti za izbjeglice. Tvrditi za sebe da si demokršćanin (ili socijaldemokrat), u modernoj politici ne znači da ste se zaista politički legitimirali. Politička legitimacija danas mora biti puno specifičnija i konkretnija. Kolinda Grabar Kitarović nema baš nikakvu prepoznatljivu političku legitimaciju, što, očigledno, zbunjuje birače.
ŽELJA ZA MOĆI GLAVNI POKRETAČ POLITIČKE KARIJERE
Drugo, Kolinda Grabar Kitarović nastoji se svakome svidjeti, baš kao što je to želio, recimo i Stjepan Mesić dok je obnašao dužnost predsjednika Republike. Međutim, Mesiću je to uspijevalo zbog njegova uličnog komunikacijskog šarma, koji gospođa Grabar Kitarović ne posjeduje. Gdje god je Mesić bio opušten, ona je ukočena; kad god je Mesić nasmijavao ljude (često i lošim vicevima), ona ih, čini se, prilično iritira.
Treće, Kolinda Grabar Kitarović očigledno previše uživa u moći: njen nedavni sastanak s Vladimirom Putinom predsjednica je, predobro se vidjelo na televiziji, doživjela kao apsolutni vrhunac svoje karijere. Neovisno od činjenice što je Putin dosta mračni diktator, odgovoran za puno unutarnjih i vanjskih zločina, predsjednica je očigledno uživala kad se našla u društvu stvarnog izvora velike moći. A želja za moći, kao glavni pokretač političke karijere, uglavnom nije najbolja preporuka za široku popularnost.
POSVE NEKONZISTENTNA U SVOJIM POSTUPCIMA
Četvrto, Kolinda Grabar Kitarović nevjerojatno je nekonzistentna u svojim postupcima. Podsjetimo da je predsjednica, koja u javnosti propagira visoke etičke standarde, na svoju inauguraciju pozvala cijelu ekipu ljudi s raznih optužnica, od kojih su neki u međuvremenu pravomoćno osuđeni za ratne zločine. Podsjetimo da se predsjednica, koja, dakle, u javnosti promovira moralnu politiku, družila sa stvarnim vlasnikom NK Dinama, u vrijeme kad se protiv njega provodila ozbiljna istraga zbog pranja stotina milijuna kuna: predsjedničino druženje s gospodinom Mamićem na kraju je izazvalo teške potrese u hrvatskom sigurnosnom sustavu.
Podsjetimo da se predsjednica svojedobno čvrsto bila zalagala za Jokićevu kurikularnu reformu, da bi prestala podržavati tu reformu, kad ju je odbacila Karamarkova Vlada, da bi, eto, nedavno ponovo počela podržavati kurikularnu reformu, budući da se ta reforma ponovo vraća u igru. Podsjetimo da je predsjednica, u vrijeme velikih ovoljetnih požara, dosta otvoreno napala Ministarstvo obrane, da bi samo nekoliko sati kasnije ustvrdila kako nije napala ministra obrane. I tako dalje, i tako dalje.
NIJE PROTUTEŽA, VEĆ USPUTNA PRATITELJICA IZVRŠNE VLASTI
Naposljetku, Stjepan Mesić i Ivo Josipović svoj su ugled u javnosti temeljili i na tome da oni zaista jesu predstavljali protutežu ondašnjim Vladama. Mesić se, primjerice, stalno svađao s premijerom Račanom, premda su pripadali istoj političkoj opciji, oko strateških pitanja poput promjena Ustava, šefova i ustroja obavještajnih službi, ili hrvatskog odnosa prema ratu u Iraku. Ivo Josipović često je bio u vrlo napetim odnosima s premijerom Milanovićem, premda ga je baš Zoran Milanović bio imenovao SDP-ovim kandidatom za predsjednika republike.
Predsjedničin odnos prema HDZ-ovim vladama svodi se, tek, na ponešto prigovaranja i ubadanja: Kolinda Grabar Kitarović ne predstavlja protutežu izvršnoj vlasti, nego je tek njena usputna pratiteljica. Sve su ove činjenice, i niz drugih, poput uistinu neobičnog, pomalo cirkuskog, gostovanja Ureda predsjednice u različitim županijama, dovele do sadašnjeg stanja potpore birača predsjednici Republike. A to je stanje kristalno jasno; Kolinda Grabar Kitarović najnepopularnija je predsjednica Republike u povijesti neovisne Hrvatske.
Ivan Violić, članak za telegram.hr
Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklame ispod, unaprijed smo zahvalni
