Sanja Modrić, kolumna za Novi list, pregled tjedna
PONEDJELJAK
Novinarstvo je slobodnije u čak i u Srbiji i BiH
Za čak 11 mjesta pala je Hrvatska na globalnoj ljestvici medijskih sloboda (World Press Freedom Index), koju već 15 godina objavljuje ugledna međunarodna novinarska organizacija Reporteri bez granica. U 2017. godini otklizali smo nizbrdo na 74. mjesto.
Među 180 svjetskih zemalja, sloboda medija na najvećoj je cijeni u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj i Nizozemskoj, a ispred Hrvatske plasirale su se sve ostale države EU osim Grčke koja je 88. i Bugarske koja je tek 109.
Mediji su slobodniji nego kod nas čak i u Poljskoj (54. mjesto) i Mađarskoj (71. mjesto), koje su u EU sinonim za represiju prema novinarima i cenzuru. Tuku nas i prvi susjedi u regiji: Slovenija je na 37. mjestu, a BiH i Srbija su za devet i osam mjesta bolje od Hrvatske.
Godišnja analiza Reportera bez granica konstatira da su hrvatski novinari koji pišu o korupciji, organiziranom kriminalu i ratnim zločinima »često izloženi kampanjama šikaniranja«. Lošom praksom smatraju i to što su kleveta i povreda ugleda države i dalje krivična djela, a za vrijeđanje hrvatskog grba, himne ili zastave može se dobiti i do tri godine zatvora.
Budući da je neovisnost javnog servisa ključni pokazatelj slobode medija u svakoj državi, Hrvatska je najoštrije prekorena upravo zbog utjecaja izvršne vlasti na uređivačku politiku HRT-a. Navodi se da je takvo djelovanje vladajućih dovelo do prošlogodišnje ideološke čistke unutar HRT-a, u kojoj je oko 70 novinara i urednika premješteno na druga radna mjesta.
U kontekstu EU, Hrvatska stoji stabilno kriminalno u svim statistikama, ljestvicama i mjerenjima, no možda je najgora loša vijest upravo ova o medijima. Kad novinari ne mogu profesionalno raditi svoj posao, ni sve to drugo ne može se mijenjati nabolje.
UTORAK
Sita djeca kod župana Anušića
Svih 18.000 osnovaca u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji imat će besplatan topli ručak u školi od prvog siječnja nove godine. Djeca čiji roditelji nisu mogli plaćati školski obrok, a takvih je u nekad bogatoj Slavoniji puno i sve više, sada će pratiti nastavu sita, neće se osjećati isključenima, poniženima i zanemarenima. Jela će se pripremati od kvalitetnih namirnica lokalnih OPG-ova i drugih slavonskih proizvođača hrane. Zbornice su oko toga jako uzbuđene. Strašno je gledati gladnu djecu koja za užinu nemaju ni komad kruha.
To i jest divna vijest, a za nju je zaslužan HDZ-ov župan Ivan Anušić. To je obećao biračima u predizbornoj kampanji i nije se držao slavnog običaja da se predizborna obećanja ne ispunjavaju. Županija je postigla dogovor s gradovima i općinama na svom području da će svi sufinancirati projekt prehrane u školama sa 10 do 50 posto sredstava, ostatak će se plaćati iz županijskog proračuna, a nadaju se da će nešto kapnuti iz iz Vlade.
Bilo bi dobro se cijela države povede za ovim slavonskim primjerom jer sirotinja se navukla nad Hrvatsku kao siva mrena, a premnogo djece trpi razornu neimaštinu zajedno sa svojim obiteljima. Iz raznih afera dobro znamo da vlasti mnogih županija, gradova i općina znaju izmisliti novac za skupe automobile, razbacivati se honorarima, žderati na račun reprezentacije i lijevati javni novac u korupcijske dilove. A kod njih novca nikad nema da se nahrane gladna djeca. No zato znaju držati ganutljive i jeftine govore o iseljavanju iz Hrvatske, o tome kako škole ostaju bez đaka i kako se ova zemlja osipa i prazni. Ovo kod župana Anušića je populacijska politika po definiciji, vidiš kako se može i lokalno, pa neka ga zovu da im kaže kako se radi posao. A neće. Jer to što je on izveo, mogli su i sami, da su htjeli.
SRIJEDA
Jedno pa drugo
Naš premijer iznese dva posve različita stava o rezimeu haškog procesa protiv hercegovačke šestorke, a kad ga se na to upozori, postane bezobrazan.
Toj amaterskoj taktici i inače se često predaje u posljednje vrijeme. Kad osjeti da je u škripcu, ubada. Sugovorniku poručuje da je ili posve glup, ili krajnje zlonamjeran. Ovoga puta izvrijeđao je novinarku televizije N1 koja je zatražila objašnjenje za njegov obrat po pitanju haške presude. Njeno se pitanje nametalo samo.
Pa svatko je mogao čuti da je Plenković, nakon konačne riječi sudskog vijeća i Praljkovog samoubojstva, izjavio da je Haag nanio Hrvatima »duboku moralnu nepravdu«. Zaključke haškog suda ocijenio je neprihvatljivima, a »mnoge njihove navode« činjenično neutemeljenima.
– Vlada izražava duboko nezadovoljstvo i žaljenje zbog današnje presude - zaključio je Plenković i najavio »pravne i političke korake« u pravcu osporavanja presude. Ni jednom rječju nije spomenuo žrtve zločina za koje je osuđena šestorka.
Za par dana, premijer se, međutim, naglo probudio iz nesvijesti. Izjavio je da prihvaća i poštuje odluku iz haške sudnice i izrazio pijetet prema žrvama. Od njegovog prvotnog zgražanja i ljutnje nad postupanjem haškog suda ostala je samo opaska da se dijelovi presude (valjda ipak!) smiju kritizirati.
Iako su svi zapazili da je promijenio ploču, a zbog tog su ga vrdanja oštro prozvali i svi strani mediji, Plenković je novinarku optužio za podmetanje.
Tim metodama služi se loš državnik. Loši državnici govore jedno za domaće političke prilike, a drugačiji, ili posve suprotan stav, iznose pred međunarodnim slušateljstvom. Tako je postupio Plenković. Hašku presudu šestorki odbacio je zbog straha od nacionalističke desnice, a onda ju je prihvatio zbog Bruxellesa i svijeta. Nikome ne treba državnik kojim naizmjenično upravljaju dvije nedostojne sile: strah i kalkulacije. Takva »vjerodostojnost« ne može se pokrpati bezobrazlukom.
ČETVRTAK
Kome Vlada pomaže?
Kao poklon biračima pred Božić, Vlada je povećala iznos minimalne plaće, ali kako poslodavci to ne bi osjetili, njima je odobrila posebne olakšice. Tako je nastala nova zanimljiva situacija po formuli vuk sit, a koza cijela, iliti iz šupljeg u prazno.
Oko 50 do 75 tisuća radnika koji u Hrvatskoj primaju najnižu zakonski dopuštenu plaću u neto iznosu od 2.620,80 kuna, od sada će dobivati 2.751,84 kune. Minimalac je, dakle, povećan za 131 kunu.
No, poslodavce je Vlada lijepo obeštetila jer obavezne doprinose za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštitu na radu više neće plaćati na cijeli minimalac, nego samo na pola iznosa. Ergo, radniku ide još 131 kuna na mjesec, a poslodavcima na to kompenzacija od 295 kuna.
I, naravno, kako ono što se negdje oduzme, drugdje mora faliti, tako će gubitak od smanjenih doprinosa pasti na teret oštećenih javnih fondova, najviše fonda zdravstva, koji je već u minusu od osam milijardi kuna, te zapošljavanja i zaštite na radu.
Da smiri sindikate koji stopom rasta minimalne plaće od pet posto nisu osobito zadovoljni, Vlada je posebno propisala da se u minimalnu plaću ne smiju utapati dodaci za prekovremeni i noćni rad te rad nedjeljom, blagdanima i praznicima. To radnicima mora biti posebno plaćeno. No, zaboravili su reći da se to nije smjelo činiti ni do sada, ali mnogi su poslodavci i na taj način zakidali svoje najslabije plaćene radnike.
Pa ako se nije smjelo do sada, a radilo se, radit će se i nadalje jer radnici moraju šutjeti, a kontrole nema.
PETAK
Spas je u pravosuđu, sporom kao gladna godina
Tomislav Saucha ne želi podnijeti ostavku na dužnost saborskog zastupnika. I dalje tvrdi da nije kriv. Hm. Protiv bivšeg SDP-ovca, a sada člana Plenkovićeve parlamentarne većine, te tajnice Sandre Zeljko, USKOK je napokon podigao optužnicu. Istražitelji tvrde da su njih dvoje, podižući lažne dnevnice, podijelili među sobom 591 tisuću kuna. A tajnica Zeljko nastavila je s operacijom i nakon izbora, kada je Saucha, zajedno sa Zoranom Milanovićem kome je vodio ured u Vladi, otišao u opoziciju. Primjenjujući provjereni recept s falsificiranim dnevnicama, ona je sebi džep strpala još 349.764 kuna iz državnog proračuna. Onda je prijevara otkrivena. Sada čekamo sud.
No premijer Plenković ne može biti ni miran, ni sretan. U krizi vlasti nakon razlaza s Mostom, osramoćeni SDP-ovac Saucha podmetnuo se kao ključni čovjek za opstanak Vlade i krpanje labilne saborske većine. Njegova ruka spasila je premijeru ministra financija Zdravka Marića, a Plenković ga je branio na sva usta. Pa ni to nije bilo dosta, nego ga je HDZ nekidan predložio za predstavnika vladajuće koalicije u saborskom Odboru za zakonodavstvo. Plenković bi sada morao gledati u pod. Ali, tehnički, opasnosti nema jer je hrvatsko pravosuđe sporo kao polagana smrt. Dok se proces dovrši, Saucha može s HDZ-om sjediti u Saboru i spasiti još koju krizu.
Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklame ispod, unaprijed smo zahvalni
