Hrvatska i Rusija preko noći su obnovile odnose, a ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je utjecaj na našu zemlju, neovisno o tome što je službeni Zagreb gotovo jedno desetljeće izbjegavao suradnju s Moskvom i što su politički odnosi dviju zemalja zamrli. To je postalo jasno još dva dana prije službenog posjeta predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji, koji je započeo u srijedu.
Hrvatske vlasti su, naime, u ponedjeljak pokrenule masovna uhićenja odgovornih dužnosnika u Agrokoru, koji je postao glavni povod za obnovu suradnje između Zagreba i Moskve. Dvije ruske banke u državnom (su)vlasništvu posudile su hrvatskoj posrnuloj kompaniji oko dvije milijarde eura, a sada dug žele na neki način vratiti. Koincidencija masovnih uhićenja u Agrokoru s posjetom predsjednice Rusiji posve je očita.
Da pokretanje istrage u Agrokoru ima veze s tim posjetom, pokazuje i neobičan sastav dužnosnika koji su pratili predsjednicu. Riječ je o predstavnicima sigurnosnih i pravosudnih tijela, o ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću i glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu.
Iako je Cvitan unaprijed nastojao umanjiti važnost svog puta u Rusiju, činjenica jest da je u Sočiju potpisao sporazum o suradnji s ruskim državnim odvjetnikom. Cvitan je Ruse izvijestio o svojim spoznajama u vezi s Agrokorom, što je potvrdila Nova TV, a nije isključeno da je od njih dobio informacije koje dosad nije znao. Nema sumnje da su određene obveze preuzeli i rusko vodstvo i sama hrvatska predsjednica – što je logično ako dvije zemlje žele nastaviti suradnju, ali i osigurati uzvratni Putinov posjet Hrvatskoj.
Mnogo toga o slučaju Agrokor i o ulozi Sberbanka još je nejasno. Prema medijskim izvješćima, Vladimir Putin želi se distancirati od poteza Sberbanka. S druge strane, poznato je da je djelovanje ruskih državnih banaka u inozemstvu često povezano s političkim interesima Rusije. Ruske banke mogle bi svoj dug naplatiti preuzimanjem nekih Agrokorovih poduzeća u Hrvatskoj ili u susjednim zemljama, čime će Rusija dodatno ojačati svoj utjecaj na zbivanja u regiji. Kako god bilo, Todorić i Agrokor doveli su i Hrvatsku pred svršen čin.
Posjet predsjednice Rusiji došao je u trenutku kada u članicama EU-a raste pritisak na ukidanje zapadnih sankcija protiv Rusije, jer većina priželjkuje normalnu ekonomsku i političku suradnju. Europske i euroatlantske integracije slabe. Pojavila se Inicijativa triju mora. Istodobno, europskim zemljama otvaraju se vrata za jačanje suradnje na euroazijskom prostoru – ne samo s Rusijom, nego i s Kinom. U taj vlak sada se ukrcala i predsjednica Republike, dok vlada premijera Plenkovića još nije spremna prihvatiti nove realnosti u Europi i svijetu, koje su nastale nakon Brexita i promjene za kormilom SAD-a. Bilo je samo pitanje vremena kada će i Hrvatska, koja je članica NATO-a i EU-a, obnoviti odnose s Rusijom. Agrokor je očito sredstvo kojim je Moskva uspjela Zagreb privoljeti na zaokret. Šteta što za obnovu suradnje nije bilo sretnijeg povoda.
Branko Podgornik, kolumna za Novi list
Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklame ispod, unaprijed smo zahvalni
